Glavna razlika između demencije i Alchajmerove bolesti

Glavna razlika između demencije i Alchajmerove bolesti

Ljudi često smatraju da su demencija i Alchajmerova bolest isto oboljenje, ali zapravo postoji ogromna razlika u ova dva poremećaja.

Alchajmerova bolest i demencija su i dalje misterija u naučnim krugovima. Iako su u pitanju slična oboljenja, često se mešaju u svakodnevnom govoru. Prema naučnicima, demencija predstavlja oboljenje mozga koje utiče na komunikaciju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

S druge strane, Alchajmerova bolest je VID DEMENCIJE koji utiče na ODREĐENE DELOVE MOZGA koji kontrolišu misli, memoriju i jezik.

Pored Alchajmerove bolesti, u tipove demencije spadaju i Parkinsonova bolest, Hantingtonova bolest kao i Creutzfeldt-Jakob oboljenje.

Alchajmerova bolest ogleda se u poteškoćama sa mislima, govorom i opšta konfuzija, a dijagnostifikuje se nakon obavljanja analiza i testova.

6 znakova da je zaboravnost zapravo Alchajmerova bolest

6 znakova da je zaboravnost zapravo Alchajmerova bolest

Ukoliko neki član vaše porodice postane zaboravan, to ne mora da znači da ima demenciju, pa ipak, veliki je procenat onih kod kojih je zaboravnost upravo simptom Alchajmerove bolesti.

U nastavku saznajte koji su to znakovi ovog oblika demencije.

  1. Zaboravljanje imena ljudi koje poznaje jeste simptom Alchajmera. Dok je sasvim normalno da starija osoba zaboravi ili slučajno kaže odnosno pomeša imena, informacija o imenu poznate osobe kod ljudi sa Alchajmerom se ne vrai vremenom.
  2. Dezorijentacija i zaboravljanje gde osoba živi, te gubljenje na poznatim mestima takođe je simptom Alchajmera.
  3. Zaboravljanje reči i ponavljanje priče, pitanja ili iskaza simptom je ovog tipa demencije.
  4. Svakome se desi da zaboravi gde je na primer ostavio ključeve, ali ostavljanje predmeta na čudnim mestima i zaboravljanje gde su jeste znak za uzbunu.
  5. Greške pri uzimanju lekova, plaćanju računa i pri drugim, svakodnevnim obavezama, može takođe da ukazuje na Alchajmera.
  6. Osobe koje pate od ovog tipa demencije takođe imaju poteškoća sa učenjem novih stvari i savladavanjem novih veština.

Ukoliko primetite ove simptome kod vaših najbližih, obavezno se obratite stručnom licu kako biste znali kako da reagujete i kako bi lečenje na vreme počelo.

 

 

Vitamin D spašava mozak

Vitamin D spašava mozak

Mozak je najmanje istraženi organ ljudskog tela.

Ipak, znamo da uz pomoć njega učimo, razvijamo se i između ostalog pamtimo. Kako starimo, stari i naš mozak, pa samim tim, godinama, upadamo u rizik da imamo poteškoće sa pamćenjem.

Najnovija istraživanja pokazala su da vitamin D može da nam pomogne da nam mozak duže ostane zdrav i mlad.

Naime, u studiji u kojoj je učestvovalo preko 1600 seniora, istraživani su način života, navike i sama struktura mozga.

Naučnici su otkrili da je manjak vitamina D u organizmu odgovoran za brojne bolesti poput autizma, reumatizma, osteoporoze, Parkinsonove bolesti i demencije.

Najpriprodniji izvor vitamina D je sunčeva svetlost, a pored toga, njega ima i u šampinjonima, kozjeg siru, soku od pomorandže, žitaricama, žumancu i tunjevini.

Starost kod procente: Zanimljive činjenice o seniorima

Starost kod procente: Zanimljive činjenice o seniorima

Naša zemlja nalazi se na trećem mestu po najstarijim žiteljima, sa čak 43,1 godinom prosečne starosti.

Iz ovoga možemo da zaključimo da su seniori veliki deo našeg društva. U nastavku saznajte neke zanmljive činjenice o trećem dobu.

  1. Samo 3,6% ljudi starijih od 65 godina živi u staračkom domu. Muškarci preferiraju da žive sa partnerima, dok žene tih godina preferiraju da žive same. Na žalost, ovo u većini slučajeva povećava opasnost od povreda, iznenadne smrti i izolacije koja vodi u depresiju.
  2. Na svakih 5 seniora, 4 će imati makar jedno hronično oboljenje- artritis, osteoporozu ili srčana oboljenja.
  3. Socijalna izolacija čini seniore sklonije depresiji.
  4. Istraživanja su pokazala da broj seniora u internet svetu raste, a samo 53% seniora u SAD koristi računar i internet.
  5. Čak 15 miliona seniora aktivni su volonteri. To pomaže uklanjaju rizika od socijalne izolacije.
  6. Prosečne godine u staračkim domovima su 75.
  7. Seniori u domovima, prema statistikama, imaju bolju socijalnu interakciju.

Iz svega ovoga može se izvući zaključak da seniori u većoj meri imaju veće benefite kada žive u domovima za stara lica.

Pored celodnevne stručne medicinske nege, seniori u domovima nemaju dodira sa socijalnom izolacijom, nisu depresivni, a smanjen je rizik i od padova, koji neretko može biti i fatalan.

Naši domovi za stara lica nalaze se na tri adrese: 

Petrovaradin, Čajkovskog  11/b

Petrovaradin, Preradovićeva 7

Veternik, Dragoslava Srejovića 24

Možete nas kontaktirati OVDE, za sve potrebne informacije.

 

7 vežbi za olakšavanje bola u leđima za samo deset minuta

7 vežbi za olakšavanje bola u leđima za samo deset minuta

Od bolova u leđima pati sve veći broj ljudi. Način života i priroda posla, koja podrazumeva višečasovno sedenje pred računarom, ali i godine života i neaktivna dnevna rutina, dovode do pojave nesnosnih bolova u leđima.

Bol u leđima uzrokovan je brojnim faktorima, a atrofija mišića kao i slabljenje mišića i kostiju, usled godina života, samo su neki od uzroka bola.

Ukoliko i vi patite od bolova u leđima, najsigurniji način da ga ubnlažite jeste da radite određene vežbe. U nastavku u videu saznajte koje su to idealne vežbe za ovaj problem.

10 najčešćih uzroka moždanog udara

10 najčešćih uzroka moždanog udara

Dok je neke uzroke moždanog udara moguće umanjiti, drugi uzroci koji povećavaju rizik od šloga se ne mogu promeniti.

Saznajte koji su najčešći faktori rizika.

1. Visok krvni pritisak– hipertenzija. Ovo je najveći uzrok moždanog udara, stoga je važno pratiti svoj krvni pritisak svakodnevno.

2. Pušenje. Nikotin utiče na krvni pritisak i može dovesti do začepljenja glavne arterije u vratu, što uzrokuje moždani udar.

3. Dijabetes je jedan od uzroka moždanog udara koji se ne može promeniti.

4. Srčana oboljenja utiču na transport kiseonika do mozga i mogu da izazovu moždani udar.

5. Neki lekovi, kao što su oni koji kontrolišu krvni pritisak, mogu povećati rizik od šloga.

6. Naravno i same godine utiču na rizik od moždanog udara, a on se povećava kada navršimo 55 godina života.

7. Moždani udar može biti i nasledni faktor.

8. Žene imaju manju šansu da imaju moždani udar, pokazala su istraživanja.

9. Na kraju, naučnici su pokazali da je rizik od šloga povezan i sa rasom, pa su tako ljudi sa Mediterana, Srednjeg istoka i Azije u većem riziku.

Saveti kako da sprečite padove i povrede

Saveti kako da sprečite padove i povrede

Svake godine, gotovo 30% ljudi od 65+ godina dožive padove, a povrede su od blažih (kao što su uganuća i modrice) do ozbiljnijih (prelomi, potres mozga, pa čak i smrt).

U nastavku saznajte koje mere možete da sprovedete i tako umanjite rizik od pada i povreda.

  1. Najbitnije je da ostanete aktivni. Fizička aktivnost podstiče rad celog organizma, čini nas gipkijima, a i poboljšava balans i ravnotežu.
  2. Osvetlite prostorije u domu kako biste u svakom trenutku imali pregled na eventualne prepreke zbog kojih možete da padnete.
  3. Takođe osigurajte prostor. Sklonite prepreke i zamolite majstora da vam ugradi rukohvate u prostorijama.
  4. Idite na redovne lekarske preglede, naročito na preglede vida i sluha.
  5. Nosite udobnu obuću koja se ne izuva i koja vam nije velika. Izbegavajte papuče i obuću koja se kliže.
  6. Nosite pomagala, kao što su štap ili hodalica, naročito kada idete u dužu šetnju.
  7. Sa sobom uvek nosite vodu i slatkiš u slučaju da vam pozli ili vam padne šećer/pristisak.
  8. Zdrava ishrana je ključna, pa u svakodnevni meni uvrstite što više voća, povrća, proteina i tečnosti.

 

Naučnici konačno otkrili lek protiv starenja?

Naučnici konačno otkrili lek protiv starenja?

Gubitak energije i elastičnost te masu mišića bila je nepovratna putanja starenja, dosad. Naučnici su otkrili lek koji može da umanji ovaj proces starenja.

S godinama dolazi mudrost, ali i bolovi, nelagode i gubitak životne snage. Starenjem, postajemo manje izdržljivi, a mišićna masa polako nestaje. Stoga, postajemo umorniji. Međutim, nova istraživanja otkrila su supstancu koja potpomaže telu da sagradi krvne sudove i mišiće kao kod mlade osobe.

Pre nekoliko godina, naučnici su otkrili NAD, koenzim koji vodi do gubitka ključnih proteina za izgradnju krvnih sudova i mišića. Ovaj koenzim potpomaže sagorevanje energije što dovodi do nepovratnih efekata starenja, kao što je insulinska osetljivost ili pad životne snage.

Kasnijim eskperimentima, pokazano je da moguće spasiti mišićnu masu u poznoj dobi. Naime, prirodni procekusor ovog koenzima dat je miševima i pokazano je da su za dva meseca umanjene posledice starenja poput viška kilograma, insulinska osetljivost, kao i slaba izržljivost, ne mala mišićna masa.

Zasad, eskperimenti su rađeni na miševima, ali najavljeno je da će se ovaj eskperiment probati i na ljudima.

Najbolje vežbe protiv bolova u leđima

Najbolje vežbe protiv bolova u leđima

Od bolova u leđima pati sve veći broj ljudi.

Pored nekvalitetnog načina života, koji podražumeva manjak fizičke aktivnosti, bol u leđim nastaje i usled učestalijeg sedenja, povreda ili istezanja mišića.

Kako biste sprečili ovu neprijatnost, potrebno je očajačti leđne mišiće, a jedino kako ćete to postići jesu vežbe.

U nastavku, u videu, pogledajte primere vežbi koje će vam olakšati bol u leđima ili ga u potpunosti sprečiti.

5 razloga zašto izabrati starački dom kao alternativu

5 razloga zašto izabrati starački dom kao alternativu

Mnogi ljudi zaziru od ideje da jednog dana pređu u starački dom i žele da stare dane provedu u svojoj kući.

Međutim, ovakav način razmišljanja može i te kako biti pogrešan. Domovi za stara lica imaju brojne benefite, a mi vam prenosimo samo neke od njih.

Razlozi da se preselite u starački dom

1. Bezbednost. Ovo je najbitnije pitanje o kojem treba da razmišljate. Seniori su skloniji padovima i povredama, a naročito su ugroženi oni koji žive sami. Zato je važno pružiti im što bezbedniji prostor, negu, ali i osoblje obučeno za hitne slučajeve.

2.Socijalizacija. Seniori su često izolovani i to može dovesti do depresije i brojnih drugih psihičkih stanja. U staračkim domovima imaju dvadesetčetvoročasovnu negu, a uz to, i cimere istih godina s kojima mogu da se druže.

3.Obedovanje sa drugima. Kada smo već kod socijalizacije, i obedovanje u društvu ima veliki uticaj na manji osećaj usamljenosti. Uz to, seniori često imaju tendenciju da jedu manje ili da nemaju apetit kada su sami, a to dovodi do brojnih zdravstvenih problema.

4. Olakšanije kretanje. Uz to što će uz vas uvek biti osoba koja brine o vama, kada odlazite u toalet, napolje ili da se kupate, osobe koje su u kolicima lakše se kreću u staračkim domovima, koji su opremljeni za potrebe osobama sa invaliditetom.

5. Na kraju, bićete mirniji u domu, jer nećete osećati da ste nekome teret, niti ćete zavisiti od članova porodice i njihovih obaveza i planova.