Vežbe za bolji balans

Vežbe za bolji balans

Ravnoteža i balans ključni su za svakog seniora, a ponekad, usled starenja organizma, dođe do poremećaja centra za ravnotežu.

Upravo je ovo glavni krivac za padove. A padovi, kao što znamo, uzrokuju brojne povrede, na prvom mestu prelome ruku, nogu i kukova.

Kako biste sve ovo sprečili, morate ojačati svoj balans, a najbolji način za to su upravo vežbe. U nastavku, u videu, naučite kojim vežbama možete da ojačate centar za ravnotežu i da tako bezbedno obavljate svakodnevne aktivnosti.

Ojačajte kosti prirodnim putem!

Ojačajte kosti prirodnim putem!

Krhke kosti jedno su od mana starosti, a padovi, koji su veoma česti kod osoba trećeg doba, uzrokuju lomove. Najčešće, dolazi do preloma ruku i kukova, a oporavak je težak.

Da biste sprečili prelome kostiju, razmislite o tome da promenite ishranu i uvrstite namirnice koje jačaju kosti.

Hrana za jake kosti

1. Povrće bogato C vitaminom, poput paprike, stimulišu produkciju ćelija kostiju i sprečavaju oštećenja ovih ćelija.

2. Fizička aktivnost takođe pomaže zdravlju kostiju, stoga se postarajte da redovno šetate.

3. Proteini su neophodni za zdrave kkkkosti, jer poboljšavaju apsorpciju kalcijuma.

4. Uz proteine, u ishranu uvrstite i namirnice bogate kalcijumom, poput mleka i mlečnih proizvoda.

5. Vitamini D i K su takođe veoma važni u procesu apsorpcije kalcijuma. Stoga provodite što više vremena na sunčevom svetlosti, i konzumirajte jaja, meso, sir i soju.

6. Izbegavajte dijete koje iziskuju konzumaciju malo kalorija, jer ova ishrana usporava metabolizam i dovodi do smanjenja mišićne mase, a nepovoljno utiče i na zdravlje kostiju.

7. Održavajte zdravu telesnu težinu, jer prekomerna težina takođe slabi izdržljivost kostiju.

8. Omega 3 masne kiseline takođe jačaju kosti, pa neka se na vašem meniju makar jednom dnevno nađe riba ili morski plodovi.

Načini kako poštovati i ISPOŠTOVATI starije!

Načini kako poštovati i ISPOŠTOVATI starije!

Poštovanje prema starijima treba da bude deo bontona svakog od nas.

Prema svim ljudima, a naročito prema starijima, treba se ponašati dostojanstveno i s poštovanjem, a kako to uraditi, saznajte u nastavku.

1. Provodite vreme sa njima. Svako od nas oseća se usamljeno, a zamislite kako je tek najstarijim članovima naše porodice. Zato se potrudite da što češće izdvojite vreme i kvalitetno ga provedete sa njima.

2. Budite ljubazni prema starijima, kako zbog poštovanja, tako i zbog godina i iskustva koje je iza njih.

3. Pitajte za savet kada god vam je potreban. Stariji članovi porodica prepuni su iskustva i prošli su kroz brojne situacije i u većini slučajeva, njihov savet vam i te kako može koristiti.

4. Obedovanje zajedno je najbolji gest socijalne pripadnosti. Odvedite baku i deku u omiljeni restoran ili napravite piknik.

5. Razgovarajte s najstarijim članovima porodice o istoriji, tradiciji i porodičnom nasledstvu. Sigurno imaju mnogo priča o vašoj familiji koje vredi čuti i znati, te prenositi na buudće naraštaje. Većina naših baka i deka bili su deo skorije istorije, kao što je Drugi svetski rat, a to je svakako vredno znati.

6. Ukoliko ne živite u istom gradu, makar jednom nedeljno pozivite svoje najstarije članove porodice. Saslušajte kakva im je bila nedelja. Tako neće osećati da su izolovani.

7. Pored svega ovoga, možete uvek posećivati centre za stare, poput domova za stara lica. Isto tako, možete se prijaviti i da volontirate u staračkom domu u vašoj blizini.

Nasmejaćete se do suza: Ovako jedna baka čita priču svom unuku!

Nasmejaćete se do suza: Ovako jedna baka čita priču svom unuku!

Bake i deke neizostavni su deo svačijeg detinjstva. Uz to što nas maze i paze, oni nam čitaju i pričaju priče, čuvaju nas i dobro nas hrane.

Kako odrastamo, njihov pristup se menja, a oni koji imaju sreće da i u kasnijem dobu i dalje imaju bake i deke, znaju koliko su ponekad njihovi saveti neophodni i veoma vredni.

Koliko se mališani zabavljaju s njima, toliko bake i deke uživaju u vremenu s svojim unucima. U nastavku pogledajte kako se jedna baka zabavila čitajući priču svom unuku.

Vežbe za mozak za seniore (VIDEO)

Vežbe za mozak za seniore (VIDEO)

Sigurno ste dosad nebrojano puta čuli koliko je fizička aktivnost važna, kako za telo, tako i za um.

Uz to, sigurno znate da ne postoji starosna granica kada je lagano vežbanje u pitanju. Samim tim,ne postoje ni opravdanja.

Redovan fizička aktivnost pomaže nam da budemo pokretniji, da imamo bolju ravnotežu, što dalje umanjuje rizik od padova i povreda. Zatim, vežbanje pomaže zdravlju našeg srca, pluća, mišića i mozga. U nastavku pogledajte video na kojem su prikazane lagane vežbe koje svako od nas može da radi, a posebno su dobre za zdravlje mozga.

Najbolja preventivna nega za seniore

Najbolja preventivna nega za seniore

Saznajte kako da kao senior izvučete najbolje od posete lekaru i kako da načinite najbolje preventivne korake prilikom lečenja,

Prvi i osnovni savet jeste da se blagovremeno pripremite na posetu lekaru. Ukoliko će vam biti lakše, zapišite sva pitanja koja imate i nemoje se stideti da ih postavite.

Takođe, prilikom posete lekaru, svaku nejasnoću na licu mesta razjasnite. Ukoliko doktor koristi nekakve termine koje ne razumete, zamolite ga/nju da vam ih objasni. Slobodno u svesku ili na parče papira zapišite sve savete koje vam izabrani lekar da.

Nakon posete lekaru, kada vam se odredi terapija, osluškujte svoje telo. Beležite promene, koliko su česte i koliko su ozbiljne. Da li ste primetili nekakve odgovore tela na određene medikamente? Sve promene zapišite i obavezno ih prijavite lekaru.

Prevencija i dobra organizacija ključne su prilikom svake terapije i lečenja. Imajte to na umu pre nego što odete kod lekara,

10 ranih znakova demencije

10 ranih znakova demencije

Demencija je skup simptoma koji se dešavaju usled brojnih oboljenja. Demencija može da uključuje simptome kao što su poteškoće u memoriji, komunikaciji i toka misli.

Simptomi demencije

Ako Vi ili neko Vama blizak ima problema sa memorijom, ovo ne znači nužno da ima demenciju. Osoba mora da ima najmanje dva simptoma koji otežavaju svakodnevne aktivnosti da bi se posumnjalo na demenciju.

Pored poteškoće u memoriji, osoba koja ima demenciju ima poteškoća i sa:

jezikom
komunikacijom
fokusom
rezonovanjem

1. Suptilne kratkoročne promene u memoriji
Poteškoće sa memorijom mogu biti rani simptom demencije. Ove promene su često suptilne, skoro pa neprimetne, ali mogu imati ozbiljne posledice. Na primer, osoba može da ima poteškoća da se seti šta je jela za doručak, ali se seća šta se desilo pre nekoliko godina.

2. Poteškoće s komunikacijom
Još jedan od ranih simptoma demencije svakako je nemogućnost da se prisetimo određene reči. Osoba sa demencijom se teško izražava, zaboravlja reči koje je nekad koristila i teže komunicira.

3. Apatija
Apatija odnosno gubitak interesovanja za hobije jedan je od znakova demencije.

4. Poteškoće s izvršavanjem svakodnevnih zadataka
Suptilna promena u sposobnosti da se obavljaju zadaci, poput igranja igara koje imaju više zadataka.

6. Konfuzija
Konfuzija može da se javi iz više razloga. Na primer, zaboravljanje gde smo ostavili ključeve, koji je dan ili nemogućnost prisećanja imena osobe koju smo upoznali.

7. Nemogućnost praćenja radnje
Baš kao što demencija dovodi do poteškoća s razumevanjem reči, tako postoje i poteškoće s razumevanjem reči tokom razgovora.

8. Dezorijentisanost
Dezorijentacija je jedan od najranijih znakova demencije.

9. Ponavljanje
Ponavljanje izrečenog ili ponavljanje radnje jeste znak demencije.

10. Poteškoće u prihvatanju promena
Za neke, rana faza demencije uključuje i promene koje kod osobe izazivaju strah.

Koliko je star Deda Mraz?

Koliko je star Deda Mraz?

Jedan od omiljenih seniora kojeg se rado setimo pred novogodišnje i božićne praznike svakako je Deda Mraz.

Ovaj omiljeni dedica u crvenom odelu jednom godišnje ima veoma važan posao, na koji se priprema ostalih 364 dana. Podela poklona dobroj deci širom sveta za jednu noć nije nimalo lak zadatak. U nastavku, saznajte koliko tačno Deda Mraz ima godina.

Lik Deda Mraza star je skoro jednako koliko i čovečanstvo. Prema nekim izvorima, Deda Mraz je isnpirisan likom Svetog Nikole, koji je za života brinuo o siromašnima i deci.

Prema drugim verovanjima, simpatični dedica koji deli poklone deo je i ruskog starog folklora. Prvi prikaz današnjeg Deda Mraza nastao je 1863. godine, kada je američki karikaturista Tomas Nast oslikao Deda Mraza u ilustraciji za izdanje novina Harpers vikli.

Tokom vremena kostim Deda Mraza i način na koji donosi poklone se menjao i prilagođavao, a ovaj lik postao je i zaštitno lice Coca- cole.

Sada, konačno, otkrivamo i koliko Deda Mraz ima godina. Ove godine, Deda puni 1. 748 godina.

Srećne praznike želi Vam Mass Green House i Mass 021!

10 stvari koje unuci mogu da nauče od svojih baka i deka

10 stvari koje unuci mogu da nauče od svojih baka i deka

Odnos baka i deka i unuka je veoma poseban. Dok se bake i deke ponašaju kao autoritet i pružaju nam bezuslovnu ljubav, oni mogu i da razmaze svoje najmlađe. 

Iznad toga, mnogo od njih unuci mogu i da nauče. U nastavku saznajte i šta.

Istorija

Ona deca koja imaju poteškoće pri učenju istorije uvek mogu za mišljenje da pitaju svoje bake i deke. Oni su pročitali mnogo knjiga i prošli kroz mnogo toga.

Nove veštine

Bilo da je u pitanju kuvanje, majstorisanje, pletenje, igranje šaha ili štrikanje, naše bake i deke mogu da nas nauče brojnim novim veštinama.

Mudrost

Bez sumnje, oni znaju mnogo toga i mogu nam dati mudre savete.

Porodična istorija

Svaka baka i deka imaju album sa starim fotografijama, Pogledajte ih sa njima, saznajte kako su izgledali u mladosti kako oni, tako i njihove bake i dete.

Humor

Jaz generacija lako može da se prevaziđe dobrim šalama iz kojih uvek izvučemo neku pouku.

Naučićete da slušate

Priče baka i deka su toliko zanimljive da ne možemo da ih ne slušamo. A naučićemo se i strpljenju.

Igre

Kanasta, jamb, mice, boćanje… toliko toga su naše bake i deke igrali a da mi ni ne znamo.

Emocionalna podrška

Izložite problem svojim bakama i dekama. Osećaćete se bolje i dobićete svu preko potrebnu podršku.

Važne lekcije

Naučićete i da se ne vredi nervirati oko sitnica. Život je prekratak.

Pisma

Bake i deke i dalje rado prederiraju da pišu umesto da koriste računar. Pomognite da pisma ne izumru i razmenjujte ih sa njima.

 

Pet načina da se svakodnevno borite sa demencijom!

Pet načina da se svakodnevno borite sa demencijom!

Broj obolelih od demencije raste. Asocijacija Alchajmera procenila je da 5,4 miliona Amerikanaca živi s ovim oboljenjem.

Ni u svetu nije ništa svetlija prognoza. U nastavku, saznajte kako da se izborite sa demencijom ili da pak umanjite rizik od oboljevanja od ove bolesti.

Vežbajte

Studija sprovedena u Dalasu pokazala je da kardiovaskularni fitnes u srednjem dobu može da umanju rizik od demencije u kasnijem periodu života. Zdravo telo doprinosi zdravom umu. Uz to, dokazano je da loše navike poput pušenja, te depresija i prekomerna telesna težina povećavaju rizik od demencije.

Ishrana

Mozgu je potrebna hrana kako bi pravilno funkcionisao. Ishrana bogata voćem povrćem, proteinim ai zdravim mastima omogućava mozgu preko potrebne nutrijente kako bi se borio s eventualnim zapaljenima i kako bi imao snagu da pravilno funkcionište. Hrana poput soje, masne ribe, borovnica, đumbira i zelenog čaja spečavaju oštećenja moždanih ćelija te je savet da uvrstite ove namirnice u svoj svakodnevni meni.

Naučite nešto novo svaki dan

Kao što je i telo potrebna svakodnevna vežba, isto važi i za mozak. Studije su pokazale da aktivan mozak, bilo uz pomoć multitaskinga, organizacije, interakcije ili komunikacije smanjuje rizik od Alchajmera. Učite novi jezik, da svirate neki instrument, više čitajte, igrajte igre pamćenja, slažite puzle, rešavajte ukrštenice… Ima mnogo načina da svakodnevno vežbate svoje moždane vijuge!

Odspavajte… na suncu!

Dobar i kvalitetan san ključan je za zdravlje duha i tela. Uz to, san sprečava oštećenja mozga. Vitamin D, kojeg dobijamo od sunca, potpomaže ćelije koje utiču na uklanjanje oštećenja u mozgu. Stoga, kad god nađete vremena, odremajte napolju, na sunčevoj svetlosti.

Bez stresa

Pokušajte da izbegavate stres na svakodnevnom nivou. Ili makar naučite da ga kontrolišete. Stres je glavni faktor za razvoj brojnih bolesti, a kancer i demencija su samo neke od njih. Uz to, socijalna interakcija i bogat društveni život održavaju mozak aktivnim i stimulišu ga.