Zdravi hobiji za starije osobe

Zdravi hobiji za starije osobe

Već je poznato da je zdrav način života glavni faktor dugog života, ali nova istraživanja pokazala su da su i hobiji i socijalna interakcija jednako važni za zdravlje, naročito starijih ljudi.

Izbalansirana ishrana, fizička aktivnost i pozitivni zdravstveni izbori doprinose tome da se svi, a naročito seniori, osećaju bolje i energičnije. Zapravo, istraživanja su pokazala da su mentalna i socijalna aktivnost krucijalne stavke za dugovečnost. U to, naravno spadaju i hobiji i bogat društveni život.

U nastavku otkrijte neke od najzdravijih hobija koje stručnjaci posebno preporučuju starijih osobama.

1.Kućni ljubimac

Kućni ljubimci utiču na hemijske reakcije u mozgu, čineći nas srećnijim i zadovoljnijim. Takođe, pokazano je da naši mali krzneni prijatelji utiču i na smanjenje krvnog pritiska, holesterola, ali i stresa. Uz to, osobe koje imaju kućne ljubimce smanjuju rizik od depresije i imaju zdravije srce. Sve ovo razlozi su da obavezno nabavite nekog kućnog ljubimca.

2. Umetnost

Bavljenje bilo kakvim vidom umetnosti (slikanje, vajanje, dekupaž…) deluje simultativno na mozak i sprečava rizik od gubitka pamćenja i demencije.

3. Ples

Plesanje nije samo zabavno, već predstavlja i odličan vid rekreacije i socijalizacije. Ples utiče na poboljšanje balansa pa samim tim sprečava rizik od padova i preloma.

4. Baštovanstvo

Baštovanstvo utiče na bolju mobilnost seniora, a uz to, umiruje i smanjuje rizik od depresije.

5. Kartanje i društvene igre

Od remija, preko tablića do šaha, društvene igre su odličan način da um starije osobe bude bistar. Tako, smanjuje se rizik od oštećenja na kognitivnom nivou, pa samim tim smanjuje se rizik i od Alchajmera i drugih oblika demencije.

6. Joga

Joga ima i mentalne i fizičke benefite na sve, pa tako i na starije osobe. Umanjuje hipertenziju i stres, jača kosti i utiče na poboljšanje ravnoteže.

7. Plivanje

Plivanje umanjuje bolove usled osteoporoze i drugih oboljenja kostiju, zglobova i mišića. Uz to, plivanje pozitivno deluje na kardiovaskularni sistem i na fleksibilnost, podiže energiju i utiče na povećanje hormona sreće.

 

10 fascinantnih činjenica o starenju

10 fascinantnih činjenica o starenju

Svako od nas shvata kada počinje da stari. Pa ipak, uz prve sede vlasi i bore, naše telo na brojne načine govori da starimo.

U nastavku pročitajte neke fascinantne činjenice o starenju, koje sigurno niste znali.

  1. Kada se rodimo, naš skelet sastoji se od 350 kostiju. Međutim, kao odrasli ljudi, imamo „samo“ 206. Naime, neke kosti srastu jedni s drugima.
  2. Bebe u telu imaju samo 250 mililitara krvi. Kao odrasli ljudi, kroz naše telo crikuliše oko 4 litara koje srce pumpa do tkiva i organa za samo jedan minut.
  3. Svakog sata, gubimo oko 600 hiljada delova kože. To znači da svake godine gubimo oko 0,6 kg, odnosno do 70. rođendana izgubimo oko 47 kilograma kože!
  4. Mozak i nervne ćelije su jedine ćelije u telu koje nemaju sposobnost regeneracije. Kada se nervne ćelije oštete, ne mogu se zameniti.
  5. Rađamo se s svim nervnim ćelijama.
  6. Kako starimo, smanjuje se broj uzdisaja. Ipak, žene i deca dišu brže od muškaraca. Prosečna osoba u toku jednog minuta udahne od 12 do 15 puta.
  7. Do 60. godine, ljudi počinju da imaju smetnje s disanjem, a 40% žena počinje da hrče dok spava.
  8. Pojedemo oko 500 kg hrane godišnje, a proizvedemo oko 1,7 litara pljuvačke.
  9. Samo 3,6% ljudi iznad 65 godina boravi u domovima za stara lica. Muškarci više preferiraju da imaju društvo, dok žene više vole da žive same, pokazale su statistike.
  10. Četiri od pet starijih ljudi ima makar jedno hronično oboljenje poput artritisa ili srčanih oboljenja.

POČETNA

Najčešća zdravstvena oboljenja starijih

Najčešća zdravstvena oboljenja starijih

Životni vek čoveka, kroz evoluciju, se produžio, te u proseku, ljudi žive za oko 19 godina duže nego pre nekoliko vekova.

Ipak, uprkos dugovečnijem životu, ono s sobom donosi brojna oboljenja i hronična stanja. U nastavku saznajte koja su to najčešća zdravstvena oboljenja s kojima se suočavaju stariji ljudi.

1. Artritis

Artritis je verovatno broj jedan oboljenje koje zahvata ljude od 65+ godina. On se javlja kod 49,7% starijih osoba iznad 65 godina, izaziva bol i umanjuje kvalitet života. Artritis se može smanjiti aktivnim načinom života, ali i lekovima, pa stoga, pri prvoj sumnji da imate ovo oboljenje, posavetujte se sa stručnjakom.

2. Srčana oboljenja

Od hroničnih oboljenja srca pati oko 37% muškaraca i 26% žena starijih od 65 godina. Kako starimo, uz faktore rizika poput visokog krvnog pritiska i holesterola, te poroka, povećavamo rizik od srčanih oboljenja i srčanog udara. Pravilna ishrana, vežba, manjak stresa i odmor ključni su za zdravo srce.

3. Kancer

Rak je drugi vodeći uzročnik smrti kod ljudi starijih od 65 godina. Istraživanja su pokazala da 28% muškaraca i 21% žena živi s nekom vrstom kancera, bilo da su u pitanju kancer dojke, prostate, debelog creva ili melanom. Zdrav način života, fizička aktivnost i redovni pregledi mogu spasiti život! Imajte to na umu!

4. Oboljenja disajnih puteva

Hronična oboljenja disajnih puteva su treći uzročnik smrti kod starijih osoba. Oko 11% ljudi živi sa astom ili bronhitisom, što ugrožava kako zdravlje disajnih organa, tako i zdravlje srca i mozga.

5. Alchajmerova bolest

Rizik od demencije povećava se kako starimo, a pri prvim znakovima Alchajmerove bolesti, poput zaboravljanja imena, posavetujte se sa stručnjakom.

6. Osteoporoza

Ovo oboljenje utiče na manjak pokretljivosti, a povećava rizik od lomova i povreda. Kao što je poznato, kako starimo, kosti svakako postaju krhkije, ali isto tako teže i zarastaju. Od osteoporoze će, prema procenama, patiti oko 64,4 miliona ljudi do 2020. godine.

7. Dijabetes

Oko 25% ljudi, starijih od 65 godina, imaju dijabetes. Što pre, testovima, utvrdite da sa vašim šećerom u krvi nešto nije u redu, pre ćete na ispravan način lečiti ovo stanje

8. Gojaznost

Gojaznost utiče na povećanje rizika od srčanih oboljenja, dijabetesa i kancera, a broj abnormalno gojaznih ljudi raste iz godine u godinu. Izbalansirajte ishranu i više se krećite, kako biste sebi omogućili kvalitetan život.

9. Depresija

Više od polovine ljudi, starijih od 60 godina, pati od depresije. Izolacija, manjak socijalne interakcije, gubitak voljenih samo su neki od razloga za razvijanje ovog oboljenja.

Da biste sebi ili pak svojim najstarijim članovima porodice osigurali kvalitetan način života, uz danonoćnu negu i terapiju, u skladu s zdravstvenim stanjem, domovi za stara lica su možda najbolji izbor. Razmislite o tome.

10 namirnica koje će vas održavati zdravima u poznim godinama

10 namirnica koje će vas održavati zdravima u poznim godinama

Dok je sasvim jasno da ne možemo da zaustavimo starenje, da je to prirodni proces kroz koji prolazi svako od nas, ipak, ono može da se uspori. Prvi korak ka dobrom zdravlju u poznim godinama jeste pravilna ishrana.

Ponekad, zaboravljamo na to da je naše telo mašina, kojoj je potrebno gorivo kako bi pravilno funkcionisala. Kako starimo, naše telo se menja, i to ne samo fizički. Menja se i način na koji ono funkcioniše i kojom brzinom radi, reaguje, vari hranu…

Hrana može da izgubi ukus, može doći do gubitka apetita ili pak pojačane želje za određenim namirnicama i sl.  Ovo su samo neki od problema, koji nas sprečavaju da se ispravno hranimo, kako postajemo stariji.

Ključevi zdrave ishrane

Baza svake pravilne ishrane jesu voće, povrće, proteini, namirnice od celog zrna, mlečni proizvodi, zdrave masti i izbegavanje soli i začinjene hrane. A koje su to najbolje namirnice za ispravno funkcionisanje tela u poznim godinama?

  1. Voda. Nije hrana, zar ne? Ipak, kako starimo, pijemo manje vode, jer ne osećamo žeđ kao nekada. Međutim, voda je glavno gorivo našeg organizma, a hronična dehidratacija dovodi do brojnih zdravstvenih tegoba. Prvi simptomi dehidratacije svakako su umor, vrtoglavica, zatvor, blage glavobolje i teško podnošenje toplote.
  2. Borovnice. Ovo voće prepuno je antioksidanata, kao što su vitamini C i E, koji održavaju zdravlje ćelija. Zapravo, svo bobičastvo voće ima blagotvorno dejstvo na organizam.
  3. Vlakna, koja pronalazimo u povrću, namirnicama od celog zrna, voću i mahunarkama igraju glavnu ulogu u našem digestivnom traktu. Sprečavaju zatvor, smanjuju nivo holesterola, visok pritisak i umanjuju upale. Takođe, ove namirnice imaju povoljno dejstvo na zdravlje srca.
  4. Masna riba, kao što je losos, sardina i skuša prepune su omega 3 masnih kiselina, koje sprečavaju srčana oboljenja i umanjuju rizik od srčanog udara.
  5. Maslinovo ulje umanjuje nivo lošeg LDL holesterola, a ima blagotvorno dejstvo i na kožu.
  6. Kako starimo, kosti nam postaju krhkije, te nam je potreban kalcijum i vitamin D. Dobar izvor ovih nutrijenata svakako je jogurt. Uz to, ovaj mlečni porizvod sadrži i proteine i povoljno deluje na rad organa za varenje.
  7. Paradajz je prepun likopena, prirodne hemikalije koja štiti od raka prostate i pluća. Grrejanjem, paradajz ispušta više likopena, pokazala su istraživanja, pa je stoga sok od paradajza idealna namirnica koju treba svakodnevno konzumirati.
  8. Crno vino snižava loš holesterol, sprečava začepljenja arterija i krvnih sudova i smanjuje krvni pritisak. Ipak, imajte na umu da je jedna čaša vina dnevno sasvim dovoljna količina da budete zdravi.
  9. Brokoli je prepun vitamina, antioksidanata i vlakana, koji povoljno utiču na ceo organizam.
  10. Orašasto voće, poput kikirija, oraha, badema i lešnika, sadrži omega 3 masne kiseline, a smanjuju i rizik od brojnih srčanih oboljenja, kancera i sprečavaju nesanicu. Istraživanja su pokazala da ovi plodovi produžavaju život.

Veoma je važno pravilno se hraniti tokom celog života i ne zapostaviti svoje telo u poznijim godinama. Zato, vodite računa o ishrani, kako svojoj, tako i starijih članova porodice.

Ukoliko pak niste u mogućnosti da svojim seniorima pružite kvalitetan način života, negu i ishranu, možda je pravo rešenje upravo dom za stara lica, gde će vaš najstariji član porodice imati adekvatnu medicinsku negu i pravilnu ishranu, u cilju što kvalitetnijeg i zdravijeg života.

 

 

Kako komunicirati sa starijima?

Kako komunicirati sa starijima?

Kada je u pitanju nega starijih lica, jedna od najvažnijih stavki svakako je i komunikacija. Međutim, ona može biti otežana, kada se uzmu u obzir brojna stanja, kao što su gubitak sluha i vida, demencija ili Alchajmerova bolest.

Uz to, starije osobe su senzibilnije, te je s njima potrebno komunicirati pažljivo i s dozom strpljenja. U nastavku saznajte kako da ostvarite jaku vezu s starijim licima, bez obzira da li su u pitanju vaši najbliži ili se, kao medicinski radnik, susrećete s ovakvim pacijentima.

Savet 1: Ispravan govor tela

Važno je da stojite direktno naspram starije osobe, jer takav položaj tela omogućava pravilnu i jednaku komunikaciju. Isto tako, ovim položajem tela šaljete poruku da vam je do sagovornika stalo, a uz to, tako će osoba lakše razumeti ono o čemu govorite, jer će, uz reči, lakše razumeti i facijalnu ekspresiju, te pokrete ruku.

Savet 2: Vežbajte strpljenje

Pri razgovoru sa seniorom, bez obzira na istoriju bolesti, morate imati na umu da najčešće ne čuje dobro, te da morate nekoliko puta da ponovite šta ste rekli. Uz to, starijim ljudima koncentracija opada, te se često desi da zaborave ili da pak ne procesuiraju rečeno. Uz to, rekacije će biti usporenije, pa imajte i to na umu.

Savet 3: Pokažite poštovanje

Iako svi znamo da starije treba poštovati, retko ko se toga zaista i pridržava. Stoga, pokažite osobi s kojom razgovarate da uvažavate njeno mišljenje, čak i u trenucima kada se ne slažete s istim.

Savet 4: Vežbajte aktivno slušanje

Pri razgovoru sa seniorom, potrudite se da zapamtite sve njihove želje i da slušate obe strane priče, pre nego što donesete određenu odluku. Poštujte želju starijeg lica i ukoliko vam nešto nije jasno, pitajte da vam bolje objasne šta to nisu eventualno dobro razumeli.

Savet 5: Budite iskreni

Iskreno odgovarajte na sva pitanja koje vam pacijent postavlja, ukoliko ste medicinski radnik. Tako ćete pomoći da osoba donese ispravnu odluku.

Savet 6: Komfor

Baš kao što svi uživaju u udobnom, ništa manje ne zaslužuju ni stariji članovi naše porodice. To uvek imajte na umu.

Savet 7: Koristite jednostavan jezik

Ne zamarajte se komplikovanim rečima, već se držite što jednostavnijih rečenica, kako bi senior što bolje razumeo o čemu pričate.

Savet 8: Empatija

Za kraj, ono najvažnije- pokažite empatiju. Senior treba da oseti da razumete kroz šta prolazi i da se suosećate sa svim nelagodnostima koje starenje donosi.

Sve ovo, između ostalog, uči i medicinsko osoblje koje radi u staračkim domovima. Razlog je jednostavan- da bi se seniorima pružila najbolja nega, dostojna čoveku.