Briga o seniorima: Šta sve morate da znate?

Briga o seniorima: Šta sve morate da znate?

Kada brinete o starijim članovima svoje porodice, postoji mnogo veoma bitnih stvari koje morate uzeti u obzir. Seniori imaju kompleksne potrebe, pa zato imajte na umu naredne stavke.

Mnogi seniori ne vole da se žale, čak i kada njihove potrebe nisu ispunjene. Pre nego što krenete da se brinete o sernioru, pročitajte ovaj tekst.

Na šta je orijentisana nega?

Naravno, vođenje brige o senioru mora prvenstveno da bude fokusirana na samog seniora. Oni imaju ista prava kao i svi drugi. Slušajte njihove potrebe i delujte u skladu sa tim.

Dostojanstvo

Nikome nije prijatno kada nije u stanju da obavlja svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u toalet, kupanja ili sečenja noktiju. Ovo uvek imajte na umu i dostojanstveno se ophodite prema seniorima.

Razumevanje

Svako od nas ima loš dan. Imajte razumevanja za seniora koji je možda emotivan, nervozan ili besan. Njima nije ništa lakše nego osobi koja se brine o njoj.

Usrećite seniora

Mali znak pažnje, šala ili nešto slično tome može i te kako ulepšati dan osobe kojoj je potrebna nega.

Ishrana

Ishrana bogata svim nutrijentima, proteinima, vitaminima i ugljenim hidratima potrebna je svakom živom biću da bi pravilno funkcionisalo, bez obzira na godine.

Privatnost

Ona je ključna za svako živo biće. Nemojte da „bdite“ nad seniorom 24 sata. Pustite ga ili nju da bude malo i sama.

Slobodno vreme

Ispunite slobodno vreme seniora, bilo šetnjom, igrama poput šaha, kartanjem ili čitanjem omiljene knjige.

Medicinska nega

Proveravajte nivo šećera u krvi i krvni pritisak seniora na redovnom nivou. Uz to, proveravajte da li je vaš senior popio terapiju.

Nadzor

Ne dozvolite senioru da sam šeta, pogotovo ne daleko. Padovi i lomovi su najučestaliji u trećoj dobi, a neretko budu i fatalni.

Ukoliko niste u mogućnosti da priuštite svom senioru svu potrebnu i dostojanstvenu negu. Razmislite o domovima za stara lica. Tamo će uz 24časovnu negu imati i osećaj svrhe i neće biti socijalno izolovani.

Fitnes za seniore: Trikovi i saveti

Fitnes za seniore: Trikovi i saveti

S godinama, većina nas ima tendenciju da uspori tempo života, što zbog problema sa zdravljem, bolova, viška kilograma ili brige da ćemo se povrediti.

Ili pak, neki ljudi misle da, kako stare, vežbanje više nije za njih. Ipak, daleko je od toga da su u pravu.

Fizička aktivnost povećava energiju, čini nas zdravijim, ali i srećnijim. Uz to, vežbanje utiče na naše raspoloženje kao i memoriju. Stoga, bez obzira koliko imate godina, važno je znati da dobra fizička sprema utiče i na psihičko zdravlje.

Koji su benefiti vežbanja za starije osobe?

Nedavna studija otkrila je da fizička aktivnost utiče na dugovečnost, čak i ako osoba počne da vežba „pod stare dane“. Fizička aktivnost ne dodaje samo godine u život, već život u godine. Pored toga što ćete bolje izgledati, osećaćete se svežije, energičnije i pokretnije.

Fizički benefiti vežbanja

Prva i osnovna stvar jeste što fizička aktivnost utiče na smanjenje kilograma ili na održavanje postojeće telesne težine. Metabolizam se godinama prirodno usporava, a održavanje zdrave telesne težine postaje sve teže. Upravo vežbanjem ubrzavamo metabolizam, povećavamo mišićnu masu i pomažemo u sagorevanju kalorija.

Vežbanje takođe uklanja rizik od hroničnih bolesti. Ljudi koji su fizički aktivni imaju jači imuni sistem, digestivni trakt radi bolje, lakše regulišu krvni pritisak, a u isto vreme smanjen je i rizik od Alchajmerove bolesti, dijabetesa, gojaznosti, srčanih oboljenja, osteoporoze i određenih vrsta kancera.

Uz to, vežbanje utiče na pokretljivost, fleksibilnost i ravnotežu. Jača celo telo, koordinaciju i umanjuje rizik od padova.

Mentalni benefiti vežbanja

Fizička aktivnost poboljšava kvalitet sna, a poznato je da se san potreban kako bi se telo regenerisalo i kako bismo bili energičniji.

Uz to, vežbanje poboljšava raspoloženje i samouverenost. Budući da vežbanjem telo luči hormon sreće endorfin, umanjuje se rizik od depresije, tuge i anskioznosti.

Vežbanje čini i mozak aktivnim, te sprečava rizik od demencije.

Na kraju, važno je napomenuti da fizička aktivnost u zrelijem dobu ne mora biti ekstremna! Šetnje, vožnja bicikla, pilates, tai či, joga ili plivanje sat vremena dnevno sasvim su dovoljni da svoje telo i um održite zdravim i funkcionalnim!

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Kao što je opšte poznato, s godinama, naše telo slabi, a samim tim, starenje donosi brojne zdravstvene probleme i nelagode.

Danas, oko 12% populacije na svetu su seniori, a procenjuje se da će do 2050. godine, taj broj skočiti za više od 10 procenata. S tim u vezi, važno je upoznati se s svim izazovima s kojima se stariji ljudi suočavaju, kako bismo umeli da ih prepoznamo, te preduzmemo blagovremene mere da im omogućimo kvalitetan način života, dostojan ljudskom biću.

Hronična zdravstvena stanja

Prema Nacionalnom savetu za starenje (NCOA), oko 92% starijih ljudi ima barem jedno hronično oboljenje, dok njih čak 77% ima makar dva. Srčana oboljenja, kancer i dijabetes su najčešći zdravstveni problemi s kojima se suočavaju seniori, a od toga, ova oboljenja imaju smrtni ishod kod trećine njih. Iz tog razloga, brojne zdravstvene organizacije preporučuju redovni odlazak kod izabranog lekara, kao i godišnji sistematski pregled, kako bi se pratilo zdravstveno stanje svakog pojedinca.

Kognitivno zdravlje

Kognitivno zdravlje odnosi se na sposobnost osobe da misli, uči i pamti. Najčešća kognitivna oboljenja svakako su demencija i gubitak kognitivnih funkcija. U proseku, skoro 46 miliona ljudi širom sveta pati od demencije, a procenjuje se da će se taj broj utrostručiti do 2050. godine. Najčešći oblik demencije svakako je Alchajmerova bolest, od koje danas pati oko pet miliona ljudi preko 65 godina života. Starenje, druge hronične bolesti i zdravstvena stanja povećavaju rizik od demencije, a na prvom mestu to su dijabetes, depresija, hipertenzija i sl. Leka za demenciju još uvek nema, ali postoje terapije koje je drže koliko toliko pod kontrolom.

Mentalno zdravlje

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, preko 15% ljudi koji imaju preko 60 godina, ima neko psihičko oboljenje. Najčešće, u pitanju je depresija, od koje pati oko 7% starijih osoba. Depresija može biti posledica mnogo čega, a hronična oboljenja, način života i socijalna podrška prijatelja i porodice odnosno manjak iste, samo su neki od uzroka. U velikom broju slučajeva, hronična depresija završava se samoubistvom, iako je ovo stanje izlečivo ili se pak može držati pod kontrolom, uz određene medikamente i savete stručnih lica.

Povrede

Svakih 15 sekundi, starija osoba se povredi, dok smrt, usled pada, dešava se na svakih 29 minuta.

Ishrana

Neuhranjenost, ili pak gojaznost, pogađa veliki broj starijih osoba. Uz oslabljeni imunitet i slabost mišića i kostiju, loša ishrana može da dovede do dijabetesa, demencije, depresije i brojnih drugih oboljenja.

Naveli smo samo neke od brojnih zdravtsvenih izazova sa kojima se suočavaju starije osobe. Kako biste sprečili neke od njih, a držali pod kontrolom one koje su se već razvile, vašim starijim članovima porodice potrebna je nega i briga, 24 sata dnevno.

Ipak, većina porodica nema mogućnost da danonoćno brine o bolesnom, slabopokretnom ili pak nepokretnom članu porodice.

Baš iz tog razloga, domovi za stara lica idealno su rešenje, jer uz 24 časovnu negu, medicinski nadzor i u prijatnoj atmosferi, seniori će imati bolji kvalitet života.