20 stvari koje treba da znate o osobama s demencijom

20 stvari koje treba da znate o osobama s demencijom

Broga o osobi koja pati od Alchajmera, Parkinsonove bolesti ili nekih drugih oblika demencije je veoma težak i naporan posao.

Ipak, ukoliko volite nekog ko ima demenciju i vodite računa o njemu ili njoj, postoji nekoliko stvari koje morate da znate.

1. Edukujte se. Ukoliko saznate sve što možete o demenciji i razvitku bolesti, lakše ćete razumeti voljenu osobu.
2. Imajte realna očekivanja. Shvatite da je ova bolest teška po sve i očekujte neočekivano. Svaki dan može biti drugačiji.
3. Napravite svakodnevnu rutinu i raspored aktivnosti. Kako se bolest bude razvijala, važno je uspostaviti plan. Ovo može da eliminiše stres i frustraciju kod osobe koja pati od demencije.
4. Nemojte se prepirati s obolelom osobom. Osoba koja ima problem s pamćenjem će, svađom, biti samo isfrustrirana i loše će se osećati.
5. Nemojte preceniti koliko je ishrana važna. Istraživanja su pokazala da su zdrav način života, kretanje i pravilna ishrana veoma važni za sprečavanje rizika od Alchajmera ili pak usporavaju razvitak bolesti.
6. Koliko god je moguće, dozvolite osobi o kojoj brinete da bude nezavisna. Veoma je važno za te osobe da se ne osećaju beskorisno.
7. Nemojte zaboraviti i na zabavu. Iako osoba pati od demencije i dalje može da uživa, da odlazi u muzeje, parkove, da igra društvene igre i sl.
8. Uvek proveravajte zalihe lekove i ne dozvolite da vam bilo šta usfali.
9. Planirajte dnevnu fizičku aktivnost, koja je veoma važna za mentalno zdravlje.
10. Oslonite se na ostale članove porodice i nemojte se stideti da zatražite pomoć
11. Ne zaboravite da dijagnoza kada je demencija u pitanju nije smrtna kazna i da osoba može da živi i do 20 godina sa, na primer, Alchajmerom.
12. Upamtite da osoba pamti emocije, bez obzira što ima demenciju. Vaša dela i reči su i te kako važni.
13. Udahnite duboko. Briga o osobi sa demencijom je ogromna odgovornost i imajte na umu da odlično radite svoj posao.
14. Brinite se i o sebi. Nemojte zanemarivati svoje zdravlje, jer bolesni nećete moći da pomognete osobi s demencijom.
15. Kada saznate da vaš član porodice ima demenciju, odmah se pozabavite i sa administracijom, bitnim dokumentima, nasledstvom i sl. kako posle ne biste imali problema.
16. Bolest je odgovorna za njihovo ponašanje i promene raspoloženja. Spremite se na to da vam može biti teško dok svedočite svemu ovome.
17. Kontrolišite svoja osećanja kako ne biste povredili osobu s demencijom.
18. Koristite svaki metod komunikacije da biste se povezali s voljenom osobom.
19. Ne zaboravite na negu. Svaka osoba zaslužuje da živi životom dostojnim čoveka. A tu spada higijena i uslovi života.
20. Veoma je važna i socijalizacija. Bez obzira što voljena osoba ima demenciju, dovodite prijatelje. Socijalna izolacija može i te kako da pogorša stanje..

 

Kao što smo već napomenuli, briga o osobi s demencijom je veoma težak i zahtevan posao. Ukoliko niste u mogućnosti da ovakvoj osobi pružite svu pažnju i negu, razmislite o domovima za stara lica, gde postoji osoblje obučeno za rad s ljudima koji imaju ovakva oboljenja.

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Kao što je opšte poznato, s godinama, naše telo slabi, a samim tim, starenje donosi brojne zdravstvene probleme i nelagode.

Danas, oko 12% populacije na svetu su seniori, a procenjuje se da će do 2050. godine, taj broj skočiti za više od 10 procenata. S tim u vezi, važno je upoznati se s svim izazovima s kojima se stariji ljudi suočavaju, kako bismo umeli da ih prepoznamo, te preduzmemo blagovremene mere da im omogućimo kvalitetan način života, dostojan ljudskom biću.

Hronična zdravstvena stanja

Prema Nacionalnom savetu za starenje (NCOA), oko 92% starijih ljudi ima barem jedno hronično oboljenje, dok njih čak 77% ima makar dva. Srčana oboljenja, kancer i dijabetes su najčešći zdravstveni problemi s kojima se suočavaju seniori, a od toga, ova oboljenja imaju smrtni ishod kod trećine njih. Iz tog razloga, brojne zdravstvene organizacije preporučuju redovni odlazak kod izabranog lekara, kao i godišnji sistematski pregled, kako bi se pratilo zdravstveno stanje svakog pojedinca.

Kognitivno zdravlje

Kognitivno zdravlje odnosi se na sposobnost osobe da misli, uči i pamti. Najčešća kognitivna oboljenja svakako su demencija i gubitak kognitivnih funkcija. U proseku, skoro 46 miliona ljudi širom sveta pati od demencije, a procenjuje se da će se taj broj utrostručiti do 2050. godine. Najčešći oblik demencije svakako je Alchajmerova bolest, od koje danas pati oko pet miliona ljudi preko 65 godina života. Starenje, druge hronične bolesti i zdravstvena stanja povećavaju rizik od demencije, a na prvom mestu to su dijabetes, depresija, hipertenzija i sl. Leka za demenciju još uvek nema, ali postoje terapije koje je drže koliko toliko pod kontrolom.

Mentalno zdravlje

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, preko 15% ljudi koji imaju preko 60 godina, ima neko psihičko oboljenje. Najčešće, u pitanju je depresija, od koje pati oko 7% starijih osoba. Depresija može biti posledica mnogo čega, a hronična oboljenja, način života i socijalna podrška prijatelja i porodice odnosno manjak iste, samo su neki od uzroka. U velikom broju slučajeva, hronična depresija završava se samoubistvom, iako je ovo stanje izlečivo ili se pak može držati pod kontrolom, uz određene medikamente i savete stručnih lica.

Povrede

Svakih 15 sekundi, starija osoba se povredi, dok smrt, usled pada, dešava se na svakih 29 minuta.

Ishrana

Neuhranjenost, ili pak gojaznost, pogađa veliki broj starijih osoba. Uz oslabljeni imunitet i slabost mišića i kostiju, loša ishrana može da dovede do dijabetesa, demencije, depresije i brojnih drugih oboljenja.

Naveli smo samo neke od brojnih zdravtsvenih izazova sa kojima se suočavaju starije osobe. Kako biste sprečili neke od njih, a držali pod kontrolom one koje su se već razvile, vašim starijim članovima porodice potrebna je nega i briga, 24 sata dnevno.

Ipak, većina porodica nema mogućnost da danonoćno brine o bolesnom, slabopokretnom ili pak nepokretnom članu porodice.

Baš iz tog razloga, domovi za stara lica idealno su rešenje, jer uz 24 časovnu negu, medicinski nadzor i u prijatnoj atmosferi, seniori će imati bolji kvalitet života.