Nova istraživanja pomoći će u lečenju Parkinsonove bolesti

Nova istraživanja pomoći će u lečenju Parkinsonove bolesti

Jedna od najvećih barijera kada je u pitanju lečenje Parkinsonove bolesti jeste činjenica da niko ne zna uzrok, što znači da ne može da se dijagnostifikuje dok ne počnu da se pojavljuju simptomi. 

Ipak, ovo bi moglo da se promeni, zahvaljujući najnovijim istraživanjima.

Naime, ljudi koji pate od Parkinsonove bolesti imaju tendenciju da stvaraju protein pod nazivom α-sinuclein“ u mozgu. Nemoguće je predvideti ovo taloženje, iako mali procenat osoba stvara velike količine ovog proteina usled genetske mutacije.

Autori studije poredili su mozak ovih osoba sa onima koji nemaju genetsku mutaciju, a pate od Parkinsona, kao i sa onima koji ne pate od ove bolesti, a imaju navedenu mutaciju nazvanu SNCA.

Većina simptoma povezana sa Parkinsonovom bolešću, kao što su umanjene motoričke sposobnosti i kognitivne funkcije, povezane su s manjkom neurotransmitera domapina, iako ima dokaza da je u ovo upleten i serotonin, hormon sreće.

Otkriveno je da manjak serotonina i dopamina jeste povezan sa Parkinsonovom bolešču, bez obzira da li je osoba imala SNCA mutaciju ili ne. Isto tako, otkriveno je kod osoba koje imaju mutaciju, ali nemaju još uvek simtpome, da postoji manjak serotonina u brojnim delovima mozga.

Autori istraživanja kažu da njihovo otkriće sugeriše da promene u količini serotonina mogu da ukažu na buduće oboljenje od Parkinsona. Zato je važno rano detektovati ove promene kako bi lečenje počelo na vreme, a samim tim i kako bi se eventualno sprečila pojava Parkinsonove bolesti.

Parkinsonova bolest je neurodegenerativni poremećaj, koji se ispoljava na  psihomotornom planu u sledećem sindromu: tremor, akinezija, karakteristična ukočenost lica i hronična iscrpljenost, obično praćena psihičkim poremećajima, često depresijom i hipohondrijom. Parkinsonovu bolest je otkrio Džejms Parkinson.

Glavna razlika između demencije i Alchajmerove bolesti

Glavna razlika između demencije i Alchajmerove bolesti

Ljudi često smatraju da su demencija i Alchajmerova bolest isto oboljenje, ali zapravo postoji ogromna razlika u ova dva poremećaja.

Alchajmerova bolest i demencija su i dalje misterija u naučnim krugovima. Iako su u pitanju slična oboljenja, često se mešaju u svakodnevnom govoru. Prema naučnicima, demencija predstavlja oboljenje mozga koje utiče na komunikaciju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

S druge strane, Alchajmerova bolest je VID DEMENCIJE koji utiče na ODREĐENE DELOVE MOZGA koji kontrolišu misli, memoriju i jezik.

Pored Alchajmerove bolesti, u tipove demencije spadaju i Parkinsonova bolest, Hantingtonova bolest kao i Creutzfeldt-Jakob oboljenje.

Alchajmerova bolest ogleda se u poteškoćama sa mislima, govorom i opšta konfuzija, a dijagnostifikuje se nakon obavljanja analiza i testova.