Ništa nije nemoguće: Saznajte koliko godina je imao najstariji planinar koji je osvojio Mont Everest!

Ništa nije nemoguće: Saznajte koliko godina je imao najstariji planinar koji je osvojio Mont Everest!

Mont Everest je najviša planina na svetu i omiljeno odredište eskrtremnih alpinista.

Prve ideje o penjanju na ovaj deo Himalaja javile su se 1885. godine. Naime, Džordž Malori i Endru Irvajn su 8. juna 1924. pokušali uspon preko severoistočne strane, ali se nisu vratili. Malorijevo telo je pronađeno 1999. godine. On je ostao upamćen po odgovoru na pitanje novinara zašto se penje na Mont Everest. Odgovorio je: „Zato što je tamo.“ (engl. „Because it is there“).

Dana 29. maja 1953. u 11:30 po lokalnom vremenu Edmund Hilari i Tenzing Norgaj su bili prvi ljudi koji su kročili na vrh ove planine. Najgora godina u istoriji osvajanja vrha bil aje 1996., kada je stradalo 16 osoba, od toga 8 u nesreći koja se dogodila 11. maja.

Najstarija osoba koja se popela na vrh jeste Jučiro Miura, koji se na Mont Everest popeo 2013. godine, kada je imao 80 godina!

Muira je i danas živ, a planira da ponovi ovaj poduhvat, uprkos tome što će uskoro napuniti 90 godina.

Foto: The Telegraph

Kako brinuti o slabo pokretnim i nepokretnim osobama?

Kako brinuti o slabo pokretnim i nepokretnim osobama?

Problem s pokretnošću ostavlja ozbiljne posledice za seniore, jer, na prvom mestu, menja kvalitet života. Nesreće, od čega su dve trećine padovi, su peti najveći uzrok smrti kod starijih, a najčešće. rezultiraju problemima s daljom pokretnošću.

Kada je u pitanju privremena nepokretnost, nega je potrebna dok se osoba ne oporavi. Zato, potrebno je da povređeni pojedinac vreme oporavka provede uz negovatelja, bilo u vašem domu ili pak u domu za stare.

Ipak, ukoliko je slaba pokretljivost ili pak stalna nepokretljivost u pitanju, situacija je znatno ozbiljnija.

Ovim osobama potrebna je danonoćna nega, bilo od strane članova porodice, stručnog lica ili u domu za stare.

Šta sve treba da znate?

Prvo, potrebno je da sa terapeutom i doktorom razgovarate o najboljim pomoćnim sredstvima za kretanje. Bilo da su u pitanju štake, šetalica, invalidska kolica i sl., stručno lice će, na osnovu pregleda pacijenta i istorije bolesti, izabrati najbolju opciju.

Ukoliko slabo pokretna ili nepokretna osoba ostaje u kući, važno je znati sledeće stvari:

Potrebno je opremiti dom, a to znači postavljanje rampi umesto stepenica na ulazima u svaku ptostoriju.

Soba mora biti dovoljno prostrana kako bi stala invalidska kolica.

I toalet je potrebno prilagoditi osobama s invaliditetom, počev od wc šolje, preko umivaonika do tuš kabine odnosno kade. Ručke koje osoba može da dohvati dok koristi toalet su obavezne. Isto važi i prilikom kupanja.

Šira vrata su takođe poželjna, kako bi osoba nesmetano mogla da ide iz jedne u drugu prostoriju.

Uklonite sve bespotrebne stvari sa poda, kako bi prolaz bio nesmetan. Uz stolice, nameštaj, tu spadaju i tepisi i prostirke.

Sve što će osobi biti potrebno, od utičnice, daljinskog upravljača, preko knjiga, lekova, hrane i pića, mora biti nadohvat ruke.

Kako pomoći osobi s invaliditetom kada su osećanja u pitanju?

Razgovor, kao što znamo, zaista pomaže. Ukoliko pak ne možete da se poistovetite s starijim članom porodice koji je slabo ili pak potpuno nepokretan, razmislite da potražite pomoć stručnih lica.

Psihoterapeut i grupe podrške idealno su rešenje.

Ono što vi treba da uradite jeste da imate razumevanja. Promena od potpuno mobilne do slabo pokretne ili pak nepokretne osobe je ogromna. Banalne, svakodnevne aktivnosti poput pranja ruku, korišćenja toaleta i sl. više nisu tako jednostavne.

Osoba koja se bori s ovom promenom može biti depresivna, razdražljiva, agresivna, anksiozna, sklona naglim promenama raspoloženja, te se naoružajte strpljenjem i saosećanjem

Starijim nepokretnim i slabopokretnim osobama potrebna je posebna nega. Ukoliko niste u mogućnosti da je pružite, razmislite o tome da potražite stručnu pomoć. Takođe, razmislite i o domovima za stara lica.

 

 

Stariji, a srećniji? 5 sjajnih naučnih istraživanja

Stariji, a srećniji? 5 sjajnih naučnih istraživanja

Većina nas, kada pomisli na starost, fokusira se na bolesti, nepokretnost, senilnost i brojne druge tegobe koje prate ljude u godinama. Ipak, neka naučna istraživanja će vas sigurno ubediti u suprotno!

1. Generalno, ankete pokazuju da su stariji ljudi srećniji

U ovom istraživanju, učestvovali su ljudi između 39 i 57 godina, iz čak 149 zemalja. Anketa je pokazala da, što su ljudi stariji, srećniji su. Uz to, svest o zdravom načinu života i zdravoj ishrani postaje sve veća.

2. Stariji ljudi sreću pronalaze u „običnim stvarima“

Mlade osobe uvek traže neobična iskustva, koja će biti uzbudljiva. S druge strane, stariji ljudi pronalaze sreću u dobrim porodičnim odnosima i predvidljivim situacijama.

3. Značaniji međuljudski odnosi stvaraju se kako starimo

Psihološkinja Laura Karnesten izjavila je da što ljudi postaju stariji, više investiraju u osobe koje su im važne, te im ti odnosi pružaju mnogo veće zadovoljstvo, nego površna prijateljstva.

4. Volonterizam čini starije ljude srećnim

Kako starimo, tamo težimo da budemo korisniji. Dva do tri sata nedeljno baveći se nekim volonterskim poslom povećava osećaj sreće, a samim tim utiče na celokupno zdravlje. Najviše volontera, u istraživanjima, našlo se upravo kod osoba koje su imale 50 i više godina.

5. Pronađite svoju svrhu

Bilo da se bavite volonterizmom, čuvate unuke ili imate neki hobi, pod stare dane potrebno je pronaći sebi svrhu, kako biste bili srećniji i ispunjueniji.