10 benefita spajanja mladih i starih osoba

10 benefita spajanja mladih i starih osoba

U poslednjih nekoliko decenija, sve je češći slučaj da, zbog finansijskih poteškoća, proširena porodica živi zajedno, te se pod istim krovom neretko nađe i po nekoliko generacija.

Međutim, isto tako, u današnje vreme, iako ljudi žive duže, često, stariji članovi porodice su, zbog „generacijskog jaza“ stavljeni po strani. Paradoks je i činjenica da, iako unuci danas imaju zdravije i pokrentije bake i dede nego pre nekoliko decenija, današnja deca ređe viđaju svoje bake i dede.

I dok nije uvek moguće živeti blizu jedni drugima, veoma je važno, kako za starije članove porodice, tako i za one najmlađe, da se međusobno povežu, a evo i zašto.

Benefiti „generacijskog spajanja“

Prema psiholozima, finalni korak emocionalnog sazrevanja dostižemo sa 60 godina. Stvaranjem veza sa mlađim generacijama pomažemo starijima da imaju osećaj celine i da budu upotunjeni. Zapravo, povezivanje starijih i mlađih generacija ima benefite za obe strane.

Na primer, te veze mogu da:

  • Doprinesu da svi nauče nove veštine
  • Da daju osećaj svrhe, kako senioru, tako i detetu
  • Pomognu detetu da prevaziđu strahove
  • Pomognu deci da prihvate činjenicu da svi starimo
  • Probude energiju kod starijih
  • Utiču na maštu deteta, usled slušanja priča starijih, kao i da deca nauče važne lekcije od seniora
  • Uklone rizik od depresije kod starijih
  • Umanje socijalnu izolaciju
  • Da ispune prazninu koju bake i deke, kao i njihovu unuci, osećaju kada su razdvojeni
  • Jačaju socijalne veze i socijalno-emotivnu inteligenciju

Jačanje porodičnih veza bi trebalo da bude glavni zadatak svih članova porodice. Zato nemojte zanemarivati vaše seniore i pružite im svu ljubav, pažnju i najbolju negu, koju zaslužuju!

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Najčešće zdravstvene tegobe starijih lica

Kao što je opšte poznato, s godinama, naše telo slabi, a samim tim, starenje donosi brojne zdravstvene probleme i nelagode.

Danas, oko 12% populacije na svetu su seniori, a procenjuje se da će do 2050. godine, taj broj skočiti za više od 10 procenata. S tim u vezi, važno je upoznati se s svim izazovima s kojima se stariji ljudi suočavaju, kako bismo umeli da ih prepoznamo, te preduzmemo blagovremene mere da im omogućimo kvalitetan način života, dostojan ljudskom biću.

Hronična zdravstvena stanja

Prema Nacionalnom savetu za starenje (NCOA), oko 92% starijih ljudi ima barem jedno hronično oboljenje, dok njih čak 77% ima makar dva. Srčana oboljenja, kancer i dijabetes su najčešći zdravstveni problemi s kojima se suočavaju seniori, a od toga, ova oboljenja imaju smrtni ishod kod trećine njih. Iz tog razloga, brojne zdravstvene organizacije preporučuju redovni odlazak kod izabranog lekara, kao i godišnji sistematski pregled, kako bi se pratilo zdravstveno stanje svakog pojedinca.

Kognitivno zdravlje

Kognitivno zdravlje odnosi se na sposobnost osobe da misli, uči i pamti. Najčešća kognitivna oboljenja svakako su demencija i gubitak kognitivnih funkcija. U proseku, skoro 46 miliona ljudi širom sveta pati od demencije, a procenjuje se da će se taj broj utrostručiti do 2050. godine. Najčešći oblik demencije svakako je Alchajmerova bolest, od koje danas pati oko pet miliona ljudi preko 65 godina života. Starenje, druge hronične bolesti i zdravstvena stanja povećavaju rizik od demencije, a na prvom mestu to su dijabetes, depresija, hipertenzija i sl. Leka za demenciju još uvek nema, ali postoje terapije koje je drže koliko toliko pod kontrolom.

Mentalno zdravlje

Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, preko 15% ljudi koji imaju preko 60 godina, ima neko psihičko oboljenje. Najčešće, u pitanju je depresija, od koje pati oko 7% starijih osoba. Depresija može biti posledica mnogo čega, a hronična oboljenja, način života i socijalna podrška prijatelja i porodice odnosno manjak iste, samo su neki od uzroka. U velikom broju slučajeva, hronična depresija završava se samoubistvom, iako je ovo stanje izlečivo ili se pak može držati pod kontrolom, uz određene medikamente i savete stručnih lica.

Povrede

Svakih 15 sekundi, starija osoba se povredi, dok smrt, usled pada, dešava se na svakih 29 minuta.

Ishrana

Neuhranjenost, ili pak gojaznost, pogađa veliki broj starijih osoba. Uz oslabljeni imunitet i slabost mišića i kostiju, loša ishrana može da dovede do dijabetesa, demencije, depresije i brojnih drugih oboljenja.

Naveli smo samo neke od brojnih zdravtsvenih izazova sa kojima se suočavaju starije osobe. Kako biste sprečili neke od njih, a držali pod kontrolom one koje su se već razvile, vašim starijim članovima porodice potrebna je nega i briga, 24 sata dnevno.

Ipak, većina porodica nema mogućnost da danonoćno brine o bolesnom, slabopokretnom ili pak nepokretnom članu porodice.

Baš iz tog razloga, domovi za stara lica idealno su rešenje, jer uz 24 časovnu negu, medicinski nadzor i u prijatnoj atmosferi, seniori će imati bolji kvalitet života.